Top 10 "zvjezdanih" tretmana ljepote

U ovom članku pisat ćemo o tretmanima ljepote kojima se podvrgavaju hollywoodske zvijezde net

Voće i povrće u službi ljepote

Trebamo biti svjesni činjenice kako put do lijepa izgleda ne uključuje samo mirisne supstance

Zdrava koža i mladolik izgled

Kako bi smo mogli pravilno njegovati kožu lice i tijela te zadržati mladolik i zdrav izgled p

Pretraži stranicu

Top 10 ideja koje su promijenile svijet

Written by 
Rate this item
(0 votes)

Ideja je termin koji potiče od antičko-grčkog ἱδέα, a koristi se u svakodnevnom izražavanju te se smatra značajnim pojmom razmišljanja unutar filozofije.

Ideja se smatra filozofskom veličinom koja različitim pristupima upućuje ne koncept apriorne mentalne slike. Ovdje smo odabrali top 10 najvećih ideja koje su, u datom trenutku promijenile svijet:

 

1.Računalo
Nema tog pojedinca koji može polagati pravo na izum računala, ali ideja u svakom slučaju ima svoje porijeklo u načinu filozofskog razmišljanja o računalnoj tehnici i napravama, prije svega onim njemačkog filozofa iz 17. stoljeća Gotfrid Vilhelm Lajbnic-a (1646 - 1716.) Nešto kasnije su njegovi istomišljenici dali pravi sadržaj, pri čemu osobito važno mjesto pripada matematičarima Charles Babbage-u iz 19. stoljeća, Alan Turing-u i John von Neumann-u iz 20 stoljeća. Međutim, izum računala ne bi bio moguć bez istovremenog razvoja logike tijekom 20. stoljeća, za koji su zaslužni filozofi Bertrand Russell i Ludwig Wittgenstein. Za konstruiranje naprave koja funkcionira sa pojmovima moramo razumjeti način razmišljanja u koje se ti pojmovi uklapaju.

 

2. Kopernikov obrat
Saznanje o činjenici kako Zemlja kruži oko Sunca, a ne Sunce oko Zemlje sa pravom se može smatrati početkom suvremenog doba. Poljski astronom Nikola Kopernik prvi je o tome iznio jasnu tvrdnju i to davne 1543: ljudska bića i njihova planeta Zemlja nisu više bili centar svega. Ovom činjenicom je započelo dugotrajno opadanje ljudskog osjećaja osobne važnosti. Kasnije su astronomi naš Sunčev sustav počeli sagledavati kao samo dio jedne galaksije, među milijardama drugih.
 

3. Demokracija
Uglavnom se zasluge za pronalazak demokracije pripisuje starim Grcima; radi se o načelu da se svako računa, izraženom kroz praksu da jedna osoba ima demokratsko pravo na jedan glas. Ovu ideju je doduše po prvi put jasno iznio Platon, a drevna Atena nije bila uopće nalik demokraciji kakvu mi danas poimamo: pravo glasa su imali samo slobodni ljudi, i to samo oni koji su imali odgovarajuće porijeklo i koji su služili vojsku. Žene i robovi u staroj Grčkoj nisu se računali. Za nastanak demokracije kakvu danas poznajemo bilo je potrebno dosta vremena: čak i rani engleski parlament birao je samo mali dio stanovništva, a Ustav SAD iz 1788. i dalje nije davao pravo glasa svim muškarcima, s obzirom da je ropstvo ukinuto tek 1865. Novi Zeland je 1893. bio prva zemlja u kojoj su žene dobile pravo glasa, na izborima.

 

4. Komunizam
Svakom filozofu je jako teško priznati kako je najdestruktivniji eksperiment u povijesti čovječanstva predstavljao ideju jednog od njih, njemačkom filozofu Karlu Marxu čija je vizija bila nadahnuta filozofijom Georga Wilhelma Friedricha Hegela, ali dok je Hegel konačnu realnost svijeta vidio kao nešto duhovno, odnosno mentalno, Karl Marx je smatrao da je ona materijalna i da se zapravo sastoji od ekonomskih struktura. Komunizam je u principu trebao biti društvo bez klasa, bez države, u kome bi svi ljudi imali mogućnost ostvariti se. No, žalosna realnost socijalističkih država 20. stoljeća vrlo se razlikovala od toga. Oni koji danas ustaju u obranu komunizma znaju kazati kako SSSR i njegovi sateliti nisu bili „uistinu“ komunistička društva, jer Marx nikada ne bi odobrio Staljinovu i Mao Ce-tungovu
tiraniju. Međutim, propasti socijalističkih država doprinijele su njihove unutrašnje ekonomske napetosti i njihovo brutalno rukovodstvo.

 

 

5. Relativnost
Teorija relativnosti se bavi onim što je najveće: prostorom, vremenom i samim svemirom. Njen autor, Albert Einstein, često se smatra tipičnim primjerom pravog znanstvenog genija. Njegova posebna teorija relativnosti tvrdi da, za promatrača koji se nalaze u relativnom kretanju, vremenski intervali i udaljenost nisu isti, ali da je brzina svjetlosti konstantna; dok njegova opća teorija relativnosti još uvijek predstavlja najbolju postojeću potvrđenu teoriju gravitacije. Opća teorija relativnosti poznata je i po svom predviđanju postojanja crnih rupa: dijelova svemira čija su polja gravitacije toliko jaka, da čak ni svjetlost ne može iz njih pobjeći. To je fizika u svom najvišem teorijskom obliku, ali kao i svako znanje, tako i ona ima izvjesne praktične primjene. Žalosno je to što najpoznatiju praktičnu primjenu Einsteinove posebne teorije relativnosti predstavlja atomska bomba, čijem je pronalasku pridonijela jednadžba E=mc2; ekvivalencija mase i energije.

 

6. Slobodno tržište
Za vrijeme premijerskog mandata čelične lady Margaret Thatcher ideja kako u nastojanju da maksimalizira svoj profit, poduzetnik ulaže svoj kapital tamo gdje će ostvariti najveću proizvodnju te na taj način biva vođen nevidljivom rukom, često je pripisivana autoru same izreke: Adam Smithu, velikom škotskom filozofu iz 18. stoljeća. Njegova knjiga „Bogatstvo naroda“, prvi put objavljena 1776, a predstavlja osnovno djelo ekonomske teorije. Smith je tvrdio kako je osobni interes temelj ekonomskih transakcija, jer kada pojedinci djeluju u osobnom interesu, i društvo kao cjelina od toga ima koristi. Međutim, sam Smith je vjerovao kako osobni interes nije jedini princip kojim se treba upravljati privredom. Smatrao je da vlada treba intervenirati onda kada je to neophodno i da pritom treba moralno postupati. Poanta je u tome što bi, kao što je to sadašnja ekonomska kriza i pokazala, pošto su se vlade umiješale kako bi pomogle bankama, potpuno slobodno tržište uništilo društvo, čega je bio svjestan i sam Smith.

 

7. Kvantna mehanika
Kvantna mehanika, za razliku od teorije relativnosti, objašnjava ponašanje najmanjih dijelova materije. Temelje kvantne mehanike položila je grupa europskih fizičara s početka 20. stoljeća – Niels Bohr, Max Planck, Werner Heisenberg i Erwin Schrödinger. Ona je iz korijena promijenila naše poimanje funkcioniranja svijeta fizike. Kvantna mehanika razotkriva srž običnih stvari kao što je na primjer svjetlost, istovremeno sačinjavaju čestice i valove; a čestice stupaju u interakciju s drugim stvarima s određenom vjerojatnošću, nikako sa sigurnošću. Bez kvantne mehanike ne bismo imali tranzistore, ni optičke kabele što znači da ne bi danas imali ni brzi internet, ni lasere dakle, CD ili DVD playere. Kvantna mehanika je nastala zahvaljujući čistoj radoznalosti znanstvenika i ona je možda savršen primjer kako čisto istraživanje može imati ogroman utjecaj na cijeli svijet.

 

8. Evolucija
Iako se često naziva samo teorijom evolucije, Darwinowu najveću teoriju pravilno bi trebalo nazivati teorijom evolucije putem prirodne selekcije. Evolucija je, uostalom, samo promjena; a vrste su se mogle mijenjati na mnogo različitih načina. Darwin je smatrao kako se slučajne mutacije dešavaju između generacija i kako su neke od tih mutacija korisnije od drugih u tom smislu što pomažu pojedincima opstati u svom okruženju. Oni koji opstaju ujedno se nastavljaju razmnožavati i na taj način prenose te nove, korisne osobine na svoje potomke. Ova teorija sama po sebi nije toliko uznemirila svećenstvo 19. stoljeća koliko teorija kako je čovjek nastao od majmuna. Kao i mnoge druge briljantne ideje, tako se i ljepota Darwinove ogleda u jednostavnosti. U biti, kada imate u vidu da su ljudi stoljećima gajili pse ili ruže, nevjerojatno je da se nitko toga ranije nije dosjetio. Ali Charles Darwin je bio genije, a ponekad je potreban genije kako bi vidjeli nešto što nam je ispred nosa.
 
9. Feminizam
Ako pogledate kako se zapadno društvo mijenjalo u proteklih sto godina, jedna od najočiglednijih promjena odnosi se na položaj žena u društvu. Mi u današnje vrijeme uzimamo zdravo za gotovo to da žene imaju pravo na izgradnju karijere, da imaju pravo glasa, da nisu ničije vlasništvo. No, čak i prije sto godina mogli ste čuti argumente da nema svrhe ženama dati pravo glasa s obzirom da se njihovi interesi poklapaju s interesima njihovih muževa, te će one stoga, naravno, glasati onako kako glasaju njihovi muževi. U 20. stoljeću su se dogodile najveće promjene po pitanju položaja žena u društvu. Ali, temelje tih promjena položili su filozofi iz 18. i 19. stoljeća; Mary Wollstonecraft i John Stuart Mill, koji su bili dovoljno hrabri da dovedu u pitanje tadašnja mišljenja o ženama i njihovim pravima u društvu.

 

10. Ljudska prava
Današnje političke rasprave obiluju pričama na temu ljudskih prava, prava na život, prava na okončanje vlastitog života, prava na slobodu govora i slično. Od nedavno se čak spominje i pravo na korištenje Interneta. Međutim, nevjerojatno je kako se ista ideja pojavila od ne tako davno. Prije 18. stoljeća bili su malobrojni politički teoretičari koji su smatrali da država nešto duguje svojim građanima. No, dva povijesna događaja su promijenila to shvaćanje: francuska i američka revolucija. U američkoj Deklaraciji o nezavisnosti iz 1776. piše da svi ljudi imaju određena neosporiva prava - pravo na život, pravo na slobodu i pravo na potragu za vlastitom srećom. Te ideje su utemeljili Thomas Paine, Georg Wilhelm Friedrich Hegel i John Stuart Mill, filozofi iz 18. i 19. stoljeća, pridajući ljudskim pravima važnost i vrijednost političke valute. Ipak, bilo je tu i skeptika - Jeremy Bentham, engleski filozof, koji je ljudska prava nazivao „glupošću na štulama“. Ali, današnji, civilizirani svijet izgleda ipak tako ne misli.

Top 10

Ova stranica namijenjena je isključivo člancima pisanima u vidu top 10 listi, bilo da se radi o top 10 najboljem ili top 10 najgorem odabiru. Zanimljiva strana stranice je i ta što čitatelji mogu sami participirati u kreiranju sadržaja što znači da mogu slati svoje top 10 odabire a mi ćemo ih objavljivati...

Website: www.najbolje.info
Joomla SEF URLs by Artio