Top 10 "zvjezdanih" tretmana ljepote

U ovom članku pisat ćemo o tretmanima ljepote kojima se podvrgavaju hollywoodske zvijezde net

Voće i povrće u službi ljepote

Trebamo biti svjesni činjenice kako put do lijepa izgleda ne uključuje samo mirisne supstance

Zdrava koža i mladolik izgled

Kako bi smo mogli pravilno njegovati kožu lice i tijela te zadržati mladolik i zdrav izgled p

Pretraži stranicu

Top lista - zdrava prehrana

Written by 
Rate this item
(1 Vote)

Prehrana je jedan od najvažnijih čimbenika koji uvjetuju dobro ili loše zdravlje te utiče na radnu sposobnost i dužinu ljudskog života.

Sve bitne namirnice od kojih se sastoji naša prehrana ne sadrže podjednako materije koji su neophodni za zdravlje našeg organizma, zbog toga je jako bitno da se hranimo raznovrsno, kombinacijom bjelančevina, masti, ugljikohidrata, minerala, vitamina i vode. Za vas smo u ovom članku pripremili listu svih organizmu potrebnih sastojaka:

Bjelančevine

Bjelančevine ili proteini sačinjavaju osnovu svih živih stanica: mišića, kože, kose, krvi, svih tjelesnih tkiva. One stvaraju zaštitne materije koji štite naš organizam od bolesti, prenose vodu u organizmu i izvor su energije. Sagorijevanjem 1 g proteina razvija se toplina od 4.1 kalorije. Bjelančevine se u prirodi nalaze u biljnom i životinjskom svijetu, ali se međusobno razlikuju po vrijednosti.

Osnovni izvor bjelančevina životinjskog podrijetla su meso i riba, mlijeko, mliječni proizvodi i jaja. Bjelančevine životinjskog podrijetla sadrže važne sastojke neophodne organizmu i imaju veću biološku vrijednost od bjelančevine biljnog porekla. Organizam ih lakše provari i bolje iskorištava od biljnih.

Izvor bjelančevina biljnog podrijetla su žitarice i njihovi proizvodi, krumpir, mahunarke. Ljudsko biće nije u stanju stvoriti zalihe bjelančevina kao što to može sa mastima, zato ih je jako važno svakodnevno unositi u tijelo. U protivnom, tijelo iskorištava svoje zalihe bjelančevina koje su sastavni dio tkiva našeg organizma.

Nedostatak bjelančevina može prouzrokovati probleme u rastu i razvoju, smanjuje otpornost organizma prema bolestima, smanjenje broj crvenih krvnih zrnaca što kao posljedicu može imati slabokrvnost, pad tjelesne težine i umor. Odrastao čovjek bi trebao unositi 1 g bjelančevina po 1 kg tjelesne težine, a djeca, trudnice, dojilje, kronični bolesnici, ljudi koji obavljaju težak fizički rad čak 2 do 3 puta više.

Masti

U prehrani čovjeka masti predstavljaju važan i dragocjen izvor tjelesne topline i energije. Pri svakom naporu ljudski organizam troši određenu količinu energije, a kako bi je obnovio treba unositi masti, bjelančevine i ugljikohidrate. Prirodni izvor masti u biljnom svijetu nalazimo u klicama sjemenki i masnim plodovima poput maslina, oraha i sl. U životinjskom svijetu masti se nalaze u životinjskom tkivu, u mlijeku, mliječnim proizvodima i jajima. Masti organizam teže provari od bjelančevina i ugljikohidrata.

Ako pak u organizam unesemo veću količinu masti, stvaraju se i iz ugljikohidrata. Za razliku od bjelančevina, one u organizmu stvaraju rezerve, pa unošenjem veće količine dolazi do njihovog nagomilavanja u tijelu i pretilosti. Dnevne ljudske potrebe za mastima kreću se oko 60 g. Određene masti se nosioci vitamina koji se u njima rastvaraju poput vitamina A i D.

Potkožno masno tkivo sprječava prekomjerno ispuštanje topline, štiti tijelo od vanjskog tlaka, a bjelančevine od pretjeranog trošenja. Nedovoljan unos masti dovodi do slabljenja tijela i sklonosti prema infekcijama. Kod obavljanje težeg fizičkog posla, masti su jako dobar energetski materijal, i tada ih treba unositi u većim količinama.

Ugljikohidrati

Ugljikohidrati su većinom sastojci biljnih namirnica dok ih u životinjskim ima u jako malim količinama. Izvori ugljikohidrata su: Glukoza - šećer koji se u organizmu najbrže razgrađuje. Ima ga u različitim plodovima i medu. Saharoza - šećer dobiven iz šećerne repe ili trske. Ovaj šećer nije poželjan u većim količinama jer utiče na metabolizam masti. Laktoza - mliječni šećer se nalazi isključivo u mlijeku i mliječnim proizvodima. Ovaj šećer se najmanje koristi pri stvaranje tjelesnih masti. Škrob - šećer koji se nalazi u žitu, leguminozama i krumpiru. Organizam ga najsporije razgrađuje.

Ugljikohidrati su uglavnom sastavni dijelovi biljne hrane: Žitarica, odnosno brašna i kruha, krumpira, graha, grašaka, kupusa, celera, rotkvice, cikle, mrkve, rajčice, jabuke, kruške, višnje, trešnje, šljive, kajsije i naranče. Najveći dio energije potrebne za rad organizam crpi baš iz ugljikohidrata. Među ugljikohidratima celuloze (suhe šljive) je jedan koji se ne može koristiti kao izvor energije, ali je zato dobar regulator rada crijeva, jer bubri pri procesu varenja, pa svojom povećanom masom vrši mehanički podražaj na stjenke crijeva.

Ljudske potrebe za ugljikohidratima ovise o težini posla kojeg obavljamo, a prosječne se kreću od oko 400 g. Energetske tvari, pri sagorijevanju u organizmu, oslobađaju toplinu koja se mjeri kalorijama. Jedna kalorija je ona količina te topline koja je potrebna da se 1 kg vode zagrije za jedan stupanj Celzijus, takozvana velika kalorija.

Vitamini

Vitamini se nalaze u hrani, ali u malim količinama koje su pak sasvim dovoljne za pravilan rad ljudskog organizma. Razni postupci prerade hrane kao što su: kuhanje, spremanje i konzerviranje mogu uništiti vrijedne vitamine u njoj.
Vitamine dijelimo na one topljive u vodi (kompleks vitamina B – B1, B2, B6, B12 i vitamin C) i na one topljive u mastima (A, D, E i K). Vitamini topljivi u mastima su ujedno i otporniji prema toplini i dužem stajanju.

Svaki od tih vitamina ima određenu ulogu u organizmu čovjeka i samim tim, ako neki nedostaje, započinju simptomi koji upozoravaju na taj nedostatak. Isto tako postoji i prekomjerni unos vitamina koji za posljedicu može imati razne poremećaje u organizmu.
Zbog toga je jako važno biti umjeren pri unosu vitamina. Kako bismo znali raspoznati koji je poremećaj posljedica nedostatka određenog vitamina upoznat ćemo vas bliže s njima.

Vitamin A

Održava kožu, kosu i oči zdravima te jača imunitet.

Prirodni izvor vitamina A: jetrica (posebno teleća), riblje ulje, mrkva, špinat, repa, žumance, hladno cijeđeno biljno ulje, krumpir, dinja, maslačak, kupus, peršin, breskva, kajsija, šljiva, mliječni proizvodi. Minimalna količina od 3-5 mg na dan

Nedostatak vitamina A izaziva : slab noćni vid; suhu, grubu ili ispucanu kožu; sušenje sluzokože; sporo zarastanje rana, oštećenje živaca, oslabljeno čulo okusa, njuha i mirisa; nemogućnost znojenja; sklonost respiratornim infekcijama.

Prekomjerni unos vitamina A izaziva: česte mučnine i stomačne tegobe; glavobolju, ispadanje  kose, kod trudnica čak i oštećenje ploda. Vitamin A se može lediti i zagrijavati i do 120 °C a da pri tom ne izgubi ništa od svoje vrijednosti, no vrijednost mu se gubi predugim kuhanjem, izlaganjem svjetlosti.

Vitamini B1, B2, B6,B9, B12

Svaki od vitamina iz B kompleksa ima posebnu ulogu u tijelu. U prirodi se uglavnom nalaze zajedno. Održavaju metabolizam i živčane funkcije.

Prirodni izvor kompleksa vitamina B: pivski kvasac, iznutrice, integralne žitarice, riba, riža, mahunarke, meso, a u manjim količinama sadrže ih i mliječni proizvodi, žumance, krumpir i orasi

Vitamin B1 (aneurin)

Prirodni izvor vitamina B1 su žitarice, voće i povrće, jedino ga nema u bijelom brašnu i šećeru. Od velikog je značaja kako za djecu tako i za odrasle. Dnevne potrebe za vitaminom B1 su oko 1.5 mg.

Ovaj vitamin ima jako važnu ulogu pri razgradnji ugljikohidrata, pa pri njihovom povećanom unosu povećava se i potreba za vitaminom B1.

Nedostatak vitamina B1 može uzrokovati bolest beri – beri (slabljenje srca, živaca, mišića, pojava otoka i preosjetljivost) koja je danas jako rijetka.

U lakšim slučajevima, nedostatak ovog vitamina može izazivati umor, razdražljivost, gubitak apetita, bolove u rukama i nogama, te lupanje srca. Prekomjerni unos izaziva nervozu.

Kod alkoholičara se također mogu javiti navedeni simptomi s obzirom da je kod njih sluzokoža organa za varenje oštećena, te nije u mogućnosti iskoristi vitamin.

Vitamin B2

Ovaj se vitamin nalazi u svim biljkama, posebno u orasima i klicama žitarica. Potpomaže rast ubrzavajući kemijske procese potrebne za korištenje proteina i ugljikohidrata. Dnevne potrebe za vitaminom B2 su oko 2 mg

Nedostatak vitamina B2 može izazivati perutanje oko ušiju, nosa i usta; svrbež u očima i naticanje kapaka

Vitamin B6

Nalazi se u pšeničnim klicama i soji, žitaricama, najviše integralnim, voću, povrću, jajima, mesu i mlijeku. Regulira metabolizam proteina u tkivu živaca, jetri i koži, a takođe sudjeluje u stvaranju crvenih krvnih zrnaca. Osobito je važan za razvoj imunološkog sustava, žena u trudnoći i olakšava predmenstrualne bolove.

Nedostatak vitamina B6 može izazvati : anemiju, grčeve, osip, nadraženje želuca, oštećenja živaca (osobito kod beba), nestabilan hod.

Prekomjerni unos vitamina B6 izaziva: privremeno oštećenje živaca ruku, nogu i prstiju, te ukočenost stopala.

Dnevna potreba za vitaminom B6 kod odraslog čovjeka je 1-2 mg, a veće količine mogu izazvati toksična oštećenja živaca.

Vitamin B9 – Folna kiselina

Vitamin B9 je neophodan u trudnoći kako bi plod pravilno razvijao kičmu i lubanju. Stvara crvena krvna zrnca, štiti od trovanja hranom, ublažava bolove, pojačava apetit, sprječava anemiju, te blagotvorno djeluje na kožu.

Prirodni izvori vitamina B9 su: Lišće zelenog povrća, koštunjavo voće, dinja, kajsija, limun, naranča, bundeva, grah, avokado, integralna pšenica, jetrica, crno raženo brašno, tjestenina, riža, pivski kvasac, mrkva.

Nedostatak vitamina B9 može prouzrokovati opću slabost organizma, lakog umaranja, razdražljivost i bolove u stomaku. Potencijalni kandidati za nedostatak ovog vitamina su alkoholičari, trudnice, starije osobe i osobe koje pate od anemije.

Vitamin B12

Ima povoljno djelovanje pri liječenju slabokrvnosti. Nalazi se uglavnom u mesu i jetrici, jajima, mlijeku. Dnevne potrebe organizma za vitaminom B12 su oko 2 mg

Nedostatak vitamina B12 može prouzrokovati ozbiljnu anemiju i degeneraciju živčanih vlakana leđne moždine.

Ova skupina vitamina je topljiva u vodi ali i otporna na toplinu za razliku od vitamina C. Mora se unositi svakodnevno.

Vitamin C

Jača krvne žile i pomaže pri bržem zarastanju rana, dobar je antioksidans, pomaže pri stvaranju kolagena koji obnavlja tkiva, desni, krvne žile, kosti, zube, pomaže zacjeljenju rana, opekotina, snižava kolesterol, pomaže pri apsorpciju željeza.

Prirodni izvori vitamina C su: agrumi i većina ostalog voća, brokula, paprika i većina ostalog povrća.

Dnevne potrebe za vitaminom C su 50 do 100 mg dok pušači, trudnice, dojilje, pa i ljudi koji naporno rade rad trebaju unositi više.

Nedostatak vitamina C može izazivati: krvarenje desni, gubitak zuba, krvarenje iz nosa, modrice, bolne ili natečene zglobove, kratak dah, povećanu sklonost raznim infekcijama, sporo zacjeljivanje rana, bolove u mišićima, osip i depresiju.

Prekomjerni unos vitamina C izaziva: grčeve u stomaku

Vitamin C gubi svoju vrijednost kada se izlaže visokim temperaturama i stajanjem na zraku, zbog toga limun nikada nije dobro stavljati u vrući čaj, a namirnice bogate vitaminom C je potrebno kuhati na laganoj vatri, u poklopljenoj posudi i to što kraće; najbolje je povrće bogato vitaminom C kuhati na pari, jer se pri kuhanju vitamin C rastvaranjem u vodi gubi.

Organizam nije u mogućnosti stvarati zalihe vitamina C stoga je neophodno da se svakodnevno unosi.

Vitamin D

Važan je za pravilan razvoj kostiju i zuba. Prirodni izvor vitamina D: mlijeko, maslo, žumance, alge, koštunjavo voće, plava riba, ulje riblje jetrice, jetrica. Vitamin D se stvara i izlaganjem sunčevoj svjetlosti.

Nedostatak vitamina D kod djece izaziva rahitis - slabi mišići, usporen razvoj zuba i meke kosti i to uslijed nesposobnosti organizma da apsorbira minerale bez njega. Kod odraslih ljudi nedostatak ovog vitamina izaziva meke, šupljikave i lako lomljive kosti, tetaniju.

Prekomjerni unos vitamina D može izazvati: kamenac na bubrezima i stvaranje čvrstog taloga kalcija u mekom tkivu (mišići i organi), bol u očima, pospanost.

Vitamin E

Ovaj vitamin je jako dobar antioksidans koji održava mišićnu funkciju, stvara crvena krvna zrnca, usporava starenje stanica, stvara izdržljivost, ublažava umor, rastvara ugruške krvi, liječi opekline.

Prirodni izvor vitamina E: biljno ulje, jaja, riba, integralne žitarice, jetrica, leća, grah, koštunjavo voće, sjemenke, meso, piletina, grašak, kikiriki.

Nedostatak vitamina E izaziva nemogućnost apsorpciju masti, impotenciju, poremećaje živaca, gubitak refleksa.

Vitamin E je otporan na toplinu, kisik, oksidaciju i UV zrake. Konzerviranjem se gubi oko 65%  vrijednosti ovog vitamina dok se hladnoćom (zamrzavanjem) uništava. Oksidira u užegloj masti, u prisustvu soli olova i željeza.

Vitamin K

Ovaj vitamin pomaže pri sprečavanju eventualnog unutarnjeg krvarenja i pospješuje pravilno zgrušavanje krvi.

Prirodni izvor vitamina K: Kupus, karfiol, lisnato zeleno povrće, žumance, jetrica, krumpir, riblje ulje, alge. Proizvode ga crvene bakterije, tako da je nedostatak jako rijedak.

Prekomjerni unos vitamina K (znači preko 500 mg na dan) može izazvati osip, svrab i crvenilo kože, kao i probleme sa jetrom, ali oni nisu baš uobičajeni.

Nedostatak vitamina K izaziva : dijareju, krvarenje iz nosa, masnice po tijelu.

 

 



Minerali

Mineralne tvari nalaze se u namirnicama biljnog i životinjskog podrijetla i njihovo prisustvo u organizmu je od velike važnosti.

Natrij se nalazi u našem tijelu u vidu kuhinjske soli, u znatnoj količini, a mi ga hranom također unosimo. Bez soli se mnoge složene radnje u našem tijelu ne bi mogle odvijati. Sol za sebe veže vodu, te nedostatak soli u organizmu izaziva umor, gubitak apetita, poremećaj u radu živčanog sistema i radu mišića, osjećaj žeđi koji se ne može ugasiti samo vodom, pošto se bez soli u organizmu voda izlučuje iz tijela.

Klor je pratilac Natrija. Organizmu je potreban za stvaranje klorovodične kiseline, koja je neophodna za proces varenja.

Prirodni izvor klora su masline.

Klor povoljno djeluje na : varenje, gipkost, kosu i zube

Kalcij i Fosfor se nalaze u integralnim žitaricama, mekinjama, pšeničnim klicama, zelenom povrću, jezgrastim plodovima, mliječnim proizvodima, jajima, špinatu...

I kalcij i fosfor se neophodni za rast i razvoj, naročito za izgradnju kostiju i zuba, živčanog sistema, zacjeljivanje rana, izgradnju antitijela. Kako bi ove mineralne tvari mogle koristiti našem organizmu, moramo uz njih unositi i vitamin D, jer on potpomaže pri njihovom taloženju u kostima i zubima.

Nedostatak kalcija i fosfora kod djece usporava rast, pravilno razvijanje njihovih kostiju i zuba dok kod odraslih ljudi izaziva ukočenost, nesanicu, osteoporozu, nizak krvni tlak, ubrzani rad srca.

Prekomjerni unos kalcija i fosfora može izazvati kamence na bubrezima. Dnevna potreba odraslog čovjeka za kalcijem i fosforom je 0.8 g, a djece oko 1 g.

Željezo

Željezo je jako bitan sastojak naše krvi. Kako bi naše tijelo pravilno snabdijevalo stanice potrebnim kisikom potrebna su mu krvna zrnca, u kojima se nalazi željezo. Ono također jača imunološki sustav.

Prirodni izvori željeza su: sojino brašno, sezam, suncokret, žumance, jezgrasti plodovi, grah, zob, gljive, kupus, mrkva, krumpir, jetrica, meso, orasi, sušeno voće, živinsko meso, riba.

Nedostatak željeza može prouzrokovati: glavobolje, slabokrvnost, ispadanje kose, upale oka, čir jezika, ispucale usne, malaksalost udova, nesanicu, vrtoglavicu, bolne menstruacije.

Višak željeza može izazivati grčeve u stomaku, zatvor te cirozu jetre.

Bakar

Bakar pomaže pri stvaranju kolagena koji obnavlja tkiva, desni, krvne žile, kosti, zube, zacjeljuje rane, opekline, snižava kolesterol, pomaže pri apsorpciji željeza te je neophodan je za sintezu hemoglobina.

Prirodni izvori bakra su: jetrica, bubrezi, banane, mahunarke, grašak, šljive, integralna pšenica, gljive, žumance.

Nedostatak bakra izaziva : depigmentaciju kože i kose, ispadanje kose, anemiju, zujanje u ušima, poremećaje živaca, ukočenost, smanjenje koncentracije, razdražljivost, osteoporozu, povišen krvni tlak, proširene vene, zadržavanje vode u organizmu.

Višak bakra može izazvati glavobolje.

Cink

Cink je također jako bitan jer učestvuje u preko 200 enzimskih reakcija u organizmu.

Neophodan je za diobu stanica, rast tkiva, staničnih membrana, učestvuje u stvaranju vezivnog tkiva, zuba, kostiju, noktiju, kose i kože i utiče na djelovanje hormona rasta, formiranje antitijela, leukocita, štitnjače i hormonalne funkcije, normalan razvoj muških spolnih hormona i rad prostate, funkciju znojnih žlijezda, aktivira lokalne hormone, stvara proteine koji vezuju vitamin A, kontrolira upalne procese i regeneraciju tkiva.

Neophodan je i za normalan rast i razvoj fetusa te za proizvodnju mlijeka tijekom laktacije. Cink je važan i za očuvanje vida, čula okusa i mirisa. Uključen je u stvaranje klorovodične kiseline u želucu, kontrakciju mišića i detoksifikaciju od alkohola.

Namirnice bogate cinkom su jetrica, školjke, ostrige, meso, riba, tvrdi sir, lješnjak, jaja..

Nedostatak cinka može prouzročiti ispadanje kose, slabljenje vida, ekceme na licu, akne, oslabljeno čulo okusa i mirisa, poremećaje živaca, slab razvoj mentalnih sposobnosti, nervozu, povišen krvni tlak, nesanicu, osteoporoza, depresiju.

Jod

Jod je neophodan je za rast i razvoj svih organa, osobito mozga, reproduktivnih organa, živčanog sustava, kostiju, kože, kose, noktiju i zuba te štitnjače.

Prirodni izvori joda su: crni luk, mlijeko i mliječni proizvodi, morska riba i plodovi mora.

Nedostatak joda može prouzrokovati poremećaje živaca, pospanost, gojaznost, a kod djece slab razvoj mentalnih sposobnosti.
Višak joda može izazvati glavobolje i grčeve u stomaku.

Kalij

Kalij regulira metabolizam vode i soli unutar stanica, kiselo-baznu ravnotežu, normalizira rad srca, pretvara šećer iz krvi u glikogen, utiče na živčani sistem, unutrašnje organe, srce, bubrege, kožu, regulira krvni tlak.

Prirodni izvor kalija su: Agrumi, dinja, rajčica, jabukov ocat, salata, nana, suncokret, suhe kajsije, banane, krumpir

Nedostatak kalija puzrokuje : paralizu, tetaniju, pospanost, povišen krvni tlak, srčanu aritmiju, dijareju.

Višak kalija izaziva snižen krvni tlak.

Magnezij

Magnezij je važan je za aktivaciju mišićne koncentracije, kontrakcije krvnih žila, doprinosi ravnoteži kalcija u organizmu, dobar je za detoksikaciju organizma, strukturu kostiju, zuba, jonski transport, uključen je u prijenosu živčanih impulsa.

Prirodni izvor magnezija su: Smokve, limun, grejpfrut, kukuruz, badem, jabuke, sjemenke, jezgrasti plodovi, tamno zeleno povrće, meso, grah, kukuruz, voda, pšenične klice.

Nedostatak magnezija može prouzrokovati: česte migrene, ispadanje kose, petljanje jezika, nataknutost desni, poremećaje živaca, drhtavicu, nestabilan hod, nervozu, nesanicu, depresiju, vrtoglavicu, povišen krvni tlak, srčanu aritmiju, astmu.

Višak magnezija može izazvati zadržavanje vode u organizmu.

Dnevne potrebe za magnezijem oko 300 mg, a za sportaši i osobe koje se bave težim fizičkim aktivnostima oko 500 mg.

Selen

Važan za rast i zdravlje kose i kože. Selen ima funkciju održavanja otpornosti organizma na razne bolesti. Selen je uključen u očuvanju normalne funkcije jetre, sintezu proteina i zaštitu organizma od toksičnih minerala. Stvara muške reproduktivne stanice i održava zdravlje očiju, kose i kože.

Prirodni izvor selena - Mekinje, pšenične klice, crni luk, rajčica, brazilski orah, leća

Nedostatak selena može prouzrokovati kataraktu, loše raspoloženje, depresiju, povišen krvni tlak, srčanu aritmiju, astmu.

Višak selena može izazvati ispadanje kose, neprijatan zadah iz usta, karijes, poremećaje živaca, paralizu.

Mangan

Mangan je neophodan za rast i održavanje živčanog sistema, razvoj i održavanje kostiju i zglobova, funkciju ženskih spolnih hormona i tiroidnih hormona.

Prirodni izvori mangana su špinat, kruh od integralnog brašna, orasi, voće, povrće sa tamno zelenim listovima, celer, čaj, jetrica, pšenične mekinje, nepolirana riža, bademi, heljda, leća, grašak, mrkva, suho grožđe, suhe šljive.

Nedostatak mangana može prouzrokovati slabiji rast kose, sljepilo, paralizu, epilepsiju, drhtavi hod

Prekomjerni unos mangana može izazvati poremećaje živaca, nesanicu, agresivnost, vrtoglavicu.

Top 10

Ova stranica namijenjena je isključivo člancima pisanima u vidu top 10 listi, bilo da se radi o top 10 najboljem ili top 10 najgorem odabiru. Zanimljiva strana stranice je i ta što čitatelji mogu sami participirati u kreiranju sadržaja što znači da mogu slati svoje top 10 odabire a mi ćemo ih objavljivati...

Website: www.najbolje.info
Joomla SEF URLs by Artio